Login
Latest topics
Online
Ukupno je: 5 korisnika/ca online; 0 registriranih, 0 skrivenih i 5 gostiju. /
Najviše korisnika/ca istovremeno online bilo je: 70, dana pet lis 25, 2024 4:40 am.
Pretraľnik
Social bookmarking
Bookmark and share the address of Svašta forum on your social bookmarking website
Bookmark and share the address of Svašta forum on your social bookmarking website
Overclock :affraid:
+2
Admin
Ad4pt3r
6 posters
Svašta forum :: Tehnika :: Računala :: Hardware
Stranica 1 / 1.
Overclock :affraid:
Što je overclocking? Overclocking je proces u kojem razne komponente računala tjeramo da rade brže nego kad smo ih kupili. Recimo, kupili ste procesor koji radi na 2.0 GHz-a i želite da procesor radi brže, možete ga overclockati da radi na 2.6 GHz-a.Zašto bi željeli overclockati? Pa, jedan od razloga je da izvučete iz procesora (ili neke druge komponente) više nego što ste platili. Možete kupiti relativno jeftin procesor i natjerati ga da radi na brzinama mnogo skupljeg procesora. Ako ste spremni uložiti vrijeme i trud, možete uštedjeti dosta novaca, isto tako možete natjerati procesor da radi brže od nekog kojeg možete kupiti u dućanu. Kao prvo, ako ste oprezni i znate što radite teško možete trajno oštetiti komponentu. Vaše računalo se bude srušilo ili će odbijati bootati se ako ga gurate preko njegove granice. Jako je teško "skuriti" računalo provjeravajući koje su njegove granice. Postoje opasnosti. Prva i najčešća opasnost je toplina. Ako tjerate komponentu da radi više, stvarat će više topline. Ako nemate adekvatno hlađenje, vaše komponente se će se pregrijavati. Pregrijavanje, samo od sebe, ne može "ubiti" vaše računalo. Jedini način na koji možete "ubiti" vaše računalo pregrijavanjem je ako konstantno pokušavate tjerati računalo na temperaturama višim od preporučenih. Bilo bi dobro da držite temperature ispod 60°C. Ne morate se brinuti za pregrijavanje. Simptome možete prepoznati prije nego što "skurite" vaše komponente. Nasumična rušenja su najčešći znak pregrijavanja. Pregrijavanje se također može spriječiti korištenjem termalnih senzora koji vam mogu reći na kojoj temperaturi radi komponenta. Ako mislite da su temperature previsoke, možete smanjiti brzinu komponente ili nabaviti bolji hladnjak. O hlađenju ću reći još koju riječ kasnije. Druga opasnost je da možete smanjiti životni vijek vaše komponente. Ako povećavate voltažu na komponenti, njezin životni vijek se smanjuje. Malo podizanje voltaže neće imati veliki utjecaj na životni vijek komponente, ali ako planirate malo veći overclock morate biti svjesni da će to smanjiti životni vijek komponente. To obično ne predstavlja veliki problem pošto onaj tko se bavi overclockingom nema jednu komponentu više od 4 – 5 godina i mala je vjerojatnost da će vaša komponente prestati raditi u tom periodu, bez obzira koliko dizali voltažu. Većina procesora je dizajnirano da izdrži do 10 godina, tako dobitak u performansama obično opravdava ako "izgubite" koju godinu.Da bi naučili kako overclockati, prvo maorate naučiti kako vaše računalo funkcionira. Najčešće se overclocka procesor. Kada kupite procesor (ili CPU) vidjet ćete njgovu radnu brzinu. Uzmimo za primjer Intel Core2Duo E4400 procesor koji radi na 2.0 GHz-a ili 2000 MHz-a. To je mjerna jedinica koliko clock cycle-a može proći kroz procesor. Clock cycle je količina vremena potrebna da procesor obradi zadanu instrukciju. Pa, logički, čim više clock cycle-a procesor može izvršiti u 1 sekundi, brže može obrađivati informacije i brže će raditi vaše računalo. 1 MHz je milijun clock cycle-a u sekundi, tako da procesor od 2.0 GHz-a može obraditi 2,000,000,000 clock cycle-a u sekundi! Cilj overclockera je podići brzinu procesora tako da procesor može proći više clock cycle-a u sekundi. Formula brzine procesora je: FSB (MHz) × Multiplier = brzina (MHz) Sada da objasnim što je FSB i multiplier… FSB (ili za AMD procesore HTT1) ili Front Side Bus je "kanal" kroz koji cijelo računalo komunicira sa procesorom. Dakle, što je FSB širi (tj. veći) brže radi vaše računalo. Proizvođači procesora su pronašli način kako efektivno povećati brzinu FSB na procesoru. Jednostavno su povećali broj instrukcija u pojedinom clock cycle-u, tako umjesto da pošalju jednu instrukciju po clock cycle-u, šalju dvije (AMD) ili čak četiri (Intel). Tako da kad vidite FSB određenog procesora on ustvari ne radi na toj brzini. Intelovi procesori su "quda pumped", tj. šalju 4 instrukcije po clock cycle-u, što znači da kad vidite procesor sa FSB-om od 800 MHz-a on ustvari radi na 200 MHz-a, ali šalje 4 instrukcije po clock cycle-u pa mu je efektivna brzina 800 MHz-a. Isto tako rade i AMD procesori samo što oni šalju 2 instrukcije po clock cycle-u. To znači da je FSB od 400 MHz-a na AMD procesorima 200 MHz-a zato što šalju 2 instrukcije po clock cycle-u. Ovo je važno zato što se tijekom overclockinga budete susretali sa "pravim" brzinama FSB-a, a ne efektivnim. Multiplier je broj sa kojim se množi sa FSB-om i na kraju će nam dati brzinu procesora. Ako naš procesor ima FSB od 200 MHz-a ("prava" brzina) i ima multiplier od 10 to znači da će: (FSB) 200 × 10 = 2,000 MHz-a, odnosno 2 GHz-a. Na nekim procesorima multiplier je zaključan, otključan prema dolje (može se spuštati, ali ne dizati) ili potpuno otključan. Kad je procesor potpuno otključan to je SUPER! To znači da dizanjem multipliera overclockamo procesor. To nije toliko često danas, samo određeni skuplji modeli procesora imaju otključan multiplier. Kada je multiplier otključan puno je lakše overclockati procesor nego dizanjem FSB-a. To je zato što dizanjem multipliera to se odnosi samo na procesor. Kada dižete FSB, vi ustvari overclockate svaku komponentu u vašem računalu koja komunicira sa procesorom. To vam može stvarati probleme kada neke komponente koje niste imali namjeru overclockati gurnete preko granice i one prestanu raditi. Kada naučite overclockati znati ćete kako spriječiti takve probleme. 1 na AMD procesorima FSB nije točan termin za opis načina na koji procesor komunicira sa ostatkom računala. FSB je integriran u procesoru. To omogućuje AMD procesorima da komuniciraju brže nego standardnom Intelovom FSB-u.Sad razumijete kako procesor dobiva brzinu. Super, ali kako povećati brzinu? Najčešći način overclockanja je kroz BIOS. U BIOS možete ući ako pritisnete odgovarajuću tipku prilikom bootanja. Najčešća tipka je DEL, ali to mogu biti i F1, F2 ili neka druga F tipka ovisno o matičnoj ploči. Prije nego što se počnu učitavati Windowsi (ili bilo koji drugi OS) trebalo bi pisati koji tipku pritisnuti da se uđe u BIOS. Kada uđete u BISO (uz pretpostavku da vaš BIOS podržava overclocking2) trebali bi imati pristup svim opcijama za overclock vašeg računala. Opcije koje najčešće budete koristili su: multiplier, FSB, RAM timinge, RAM speed (brzinu) i RAM ratio. Cilj vam je dobiti čim veći FSB × multiplier. Najlakši način je povećavanjem multipliera, ali to na većini procesora neće raditi pošto je multiplier zaključan. Drugi način je povećavati FSB. A svi znamo što to znači i svi problemi sa RAM-om su opisani dolje. Onog trenutka kada ste našli brzinu iznad koje procesor ne može ići više, imate još jednu opciju. Ako zaista želite izvući sve iz vašeg računala, možete pokušati spustiti multiplier i povećati FSB. Kako bi to bolje shvatili, zamislite si procesor od 2.0 GHz-a koji ima FSB od 200 MHz-a i multiplier ×10, tj. 200 MHz × 10 = 2000 MHz. Ova računica funkcionira, ali postoje i drugi načini kako doći do 2 GHz-a. Možete povećati multiplier na 20 i smaljiti FSB na 100 MHz-a ili možete povećati FSB na 250 i multiplier smanjiti na 8. I jedna i druga kombinacija daje 2 GHz-a. To onda znači da i jedna i druga kombinacija imaju jednake performanse? Pa... ne baš. Pošto je FSB "kanal" kroz koji procesor komunicira sa ostatkom računala u interesu vam je da bude što veći. Tako da ste smanjili FSB na 100 i podigli multiplier na 20 procesor bi radio na 2 GHz-a, ali ostatak računala bi sporije komuniciralo sa procesorom, što znači lošije performanse. Idealno bi bilo kad bi spustili multiplier i povećali FSB koliko je god moguće. U principu, ovo zvuči jednostavno, ali prestaje kada se u to uključi ostatak računala obzirom da ostatak računala ovisi o FSB-u, kao što je RAM. Što nas dovodi do slijedećeg dijela ovog vodiča za overclockere. 2 neki proizvođači matičnih ploča i BIOS-a ne stavljaju podršku za overclocking. Tako da nećete moći pristupiti opcijama koje su vam potrebne iz BIOS-a. postoje programi koji omogućavaju overclock iz Windows-a, ali vam ne mogu preporučiti pošto nisam nikada probao takvo što. Kao što sam rekao prije, FSB je put kroz koji procesor komunicira sa ostatkom računala, pa kad overclockate FSB, overclockate i ostatak računala. Komponenta na koju overclock najviše utječe je RAM. Za sve one koji ne znaju za što RAM služi… RAM ili Random Access Memory služi kao spremnik za podatke kojima procesor treba brzo pristupiti. Recimo da igrate neku igru, kada učitate neki level on će se učitati u RAM tako da mu procesor može brzo pristupiti, umjesto da čita podatke sa hard diska koji je relativno spor u usporedbi sa RAM-om. Isto kao i proizvođači procesora i proizvođači RAM-a su uspjeli poslati više informacija u jednom clock cycle-u, tj. dva. Od tud dolazi DDR, odnosno Double Data Rate. Tako kad imate DDR RAM koji radi na 800 MHz-a, njegova efektivna brzina je 800 MHz-a, ali pošto se pošalju dvije instrukcije u jednom clock cycle-u njegova stvarna brzina je 400 MHz-a. RAM radi uglavnom na istom principu kao i AMD-ov FSB. Overclockanje RAM-a je jednostavno. Princip overclockanja RAM-a je isti kao i sa procesorom, natjerati ga da radi na većim brzinama nego kad ste ga kupili. Kako bi overclockali RAM potrebno je samo otići u BIOS i pokušati ga natjerati da radi na većoj brzini. U određenom trenutku više nećete moći dizati brzinu. To se može riješiti dizanjem voltaže. Voltaža se diže iz BIOS-a i u najmanjim koracima nakon čega se testira. Nakon što pronađete voltažu na kojoj je računalo stabilno, možete ostati na toj brzini ili pokušati izvući još iz vašeg RAM-a, ali ako stavite previše voltaže možete "skuriti" memoriju. Ostaju nam još latencije. Latencije su brzine između određenih funkcija RAM-a. drugim riječima, ako želite dignuti brzinu RAM-a, možda budete trebali "opustiti" latencije. U određenom trenutku nećete moći više podići brzinu procesora bez obzira što učinili i kakvo hlađenje imali. To je vjerojatno zato što vam procesor ne dobiva dovoljno voltaže. Kako bi se riješio taj problem jednostavno povećajte voltažu procesora. Dizanje voltaže procesora radite na isti način kao i dizanje voltaže RAM-a. Imajte na umu da kad dižete voltažu, komponenta se više grije. Zato je važno imati dobro hlađenje kada overclockate. Hlađenje
Kada dižete voltažu, komponenta se više grije. Zato je važno imati dobro hlađenje. Postoji više vrsta hlađenja, ali ja ću objasniti 2 najčešća, zračno i vodeno. Svi znaju za zračno hlađenje. Ako ste na računalu (ne znam kako bi drugačije čitali ovaj post Osmijeh) vjerojatno čujete nekakvo zujanje koje dolazi iz kućišta. Ako pogledate u kućište, vidjet ćete ventilator. Ventilator je uglavnom sve, vuče topli zrak van, a hladan unutra. Vodeno hlađenje je skuplje i egzotičnije od zračnog hlađenja. Uglavnom se koriste pumpe i radijatori kako bi se računalo efikasnije ohladilo u odnosu na zračnog hlađenja. Ovo iznad su 2 najčešća načina hlađenja, ali važnije od toga je imati dobar protok zraka u kućištu. Dobar protok zraka je jedna od najvažnijih stvari ako želite hladno računalo. Postoji još jedna važna stvar, a to je heatsink/fan, CPU cooler ili hladnjak za procesor. Zadatak CPU coolera je usmjeravanje topline sa procesora u kućište i dalje ventilatorima van iz kućišta. To je više-manje to. Sad znate kako OC funkcionira i spremni ste na sve! ...Smijeh P.S. Nekaj sam pisao sam a nekaj je kopirano tako da oprostite zbog gramatičkih pogrešaka.
Kada dižete voltažu, komponenta se više grije. Zato je važno imati dobro hlađenje. Postoji više vrsta hlađenja, ali ja ću objasniti 2 najčešća, zračno i vodeno. Svi znaju za zračno hlađenje. Ako ste na računalu (ne znam kako bi drugačije čitali ovaj post Osmijeh) vjerojatno čujete nekakvo zujanje koje dolazi iz kućišta. Ako pogledate u kućište, vidjet ćete ventilator. Ventilator je uglavnom sve, vuče topli zrak van, a hladan unutra. Vodeno hlađenje je skuplje i egzotičnije od zračnog hlađenja. Uglavnom se koriste pumpe i radijatori kako bi se računalo efikasnije ohladilo u odnosu na zračnog hlađenja. Ovo iznad su 2 najčešća načina hlađenja, ali važnije od toga je imati dobar protok zraka u kućištu. Dobar protok zraka je jedna od najvažnijih stvari ako želite hladno računalo. Postoji još jedna važna stvar, a to je heatsink/fan, CPU cooler ili hladnjak za procesor. Zadatak CPU coolera je usmjeravanje topline sa procesora u kućište i dalje ventilatorima van iz kućišta. To je više-manje to. Sad znate kako OC funkcionira i spremni ste na sve! ...Smijeh P.S. Nekaj sam pisao sam a nekaj je kopirano tako da oprostite zbog gramatičkih pogrešaka.
Re: Overclock :affraid:
Ja se jednostavno nikad nisam usudio bavit time.Nego mene zanima kolko se bolje performanse dobivaju time?
Re: Overclock :affraid:
Ovisi za koliko clockaš.Na single core procovima se i ne osjeti,ali na onim sa više jezgri da.
Re: Overclock :affraid:
Dobio bi na performansama samo to ovisi od igre do igre.Ja mislim oko 7 FPS-ova više.A možda i više.
Re: Overclock :affraid:
Ad4pt3r je napisao/la:Što je overclocking? Overclocking je proces u kojem razne komponente računala tjeramo da rade brže nego kad smo ih kupili. Recimo, kupili ste procesor koji radi na 2.0 GHz-a i želite da procesor radi brže, možete ga overclockati da radi na 2.6 GHz-a.Zašto bi željeli overclockati? Pa, jedan od razloga je da izvučete iz procesora (ili neke druge komponente) više nego što ste platili. Možete kupiti relativno jeftin procesor i natjerati ga da radi na brzinama mnogo skupljeg procesora. Ako ste spremni uložiti vrijeme i trud, možete uštedjeti dosta novaca, isto tako možete natjerati procesor da radi brže od nekog kojeg možete kupiti u dućanu. Kao prvo, ako ste oprezni i znate što radite teško možete trajno oštetiti komponentu. Vaše računalo se bude srušilo ili će odbijati bootati se ako ga gurate preko njegove granice. Jako je teško "skuriti" računalo provjeravajući koje su njegove granice. Postoje opasnosti. Prva i najčešća opasnost je toplina. Ako tjerate komponentu da radi više, stvarat će više topline. Ako nemate adekvatno hlađenje, vaše komponente se će se pregrijavati. Pregrijavanje, samo od sebe, ne može "ubiti" vaše računalo. Jedini način na koji možete "ubiti" vaše računalo pregrijavanjem je ako konstantno pokušavate tjerati računalo na temperaturama višim od preporučenih. Bilo bi dobro da držite temperature ispod 60°C. Ne morate se brinuti za pregrijavanje. Simptome možete prepoznati prije nego što "skurite" vaše komponente. Nasumična rušenja su najčešći znak pregrijavanja. Pregrijavanje se također može spriječiti korištenjem termalnih senzora koji vam mogu reći na kojoj temperaturi radi komponenta. Ako mislite da su temperature previsoke, možete smanjiti brzinu komponente ili nabaviti bolji hladnjak. O hlađenju ću reći još koju riječ kasnije. Druga opasnost je da možete smanjiti životni vijek vaše komponente. Ako povećavate voltažu na komponenti, njezin životni vijek se smanjuje. Malo podizanje voltaže neće imati veliki utjecaj na životni vijek komponente, ali ako planirate malo veći overclock morate biti svjesni da će to smanjiti životni vijek komponente. To obično ne predstavlja veliki problem pošto onaj tko se bavi overclockingom nema jednu komponentu više od 4 – 5 godina i mala je vjerojatnost da će vaša komponente prestati raditi u tom periodu, bez obzira koliko dizali voltažu. Većina procesora je dizajnirano da izdrži do 10 godina, tako dobitak u performansama obično opravdava ako "izgubite" koju godinu.Da bi naučili kako overclockati, prvo maorate naučiti kako vaše računalo funkcionira. Najčešće se overclocka procesor. Kada kupite procesor (ili CPU) vidjet ćete njgovu radnu brzinu. Uzmimo za primjer Intel Core2Duo E4400 procesor koji radi na 2.0 GHz-a ili 2000 MHz-a. To je mjerna jedinica koliko clock cycle-a može proći kroz procesor. Clock cycle je količina vremena potrebna da procesor obradi zadanu instrukciju. Pa, logički, čim više clock cycle-a procesor može izvršiti u 1 sekundi, brže može obrađivati informacije i brže će raditi vaše računalo. 1 MHz je milijun clock cycle-a u sekundi, tako da procesor od 2.0 GHz-a može obraditi 2,000,000,000 clock cycle-a u sekundi! Cilj overclockera je podići brzinu procesora tako da procesor može proći više clock cycle-a u sekundi. Formula brzine procesora je: FSB (MHz) × Multiplier = brzina (MHz) Sada da objasnim što je FSB i multiplier… FSB (ili za AMD procesore HTT1) ili Front Side Bus je "kanal" kroz koji cijelo računalo komunicira sa procesorom. Dakle, što je FSB širi (tj. veći) brže radi vaše računalo. Proizvođači procesora su pronašli način kako efektivno povećati brzinu FSB na procesoru. Jednostavno su povećali broj instrukcija u pojedinom clock cycle-u, tako umjesto da pošalju jednu instrukciju po clock cycle-u, šalju dvije (AMD) ili čak četiri (Intel). Tako da kad vidite FSB određenog procesora on ustvari ne radi na toj brzini. Intelovi procesori su "quda pumped", tj. šalju 4 instrukcije po clock cycle-u, što znači da kad vidite procesor sa FSB-om od 800 MHz-a on ustvari radi na 200 MHz-a, ali šalje 4 instrukcije po clock cycle-u pa mu je efektivna brzina 800 MHz-a. Isto tako rade i AMD procesori samo što oni šalju 2 instrukcije po clock cycle-u. To znači da je FSB od 400 MHz-a na AMD procesorima 200 MHz-a zato što šalju 2 instrukcije po clock cycle-u. Ovo je važno zato što se tijekom overclockinga budete susretali sa "pravim" brzinama FSB-a, a ne efektivnim. Multiplier je broj sa kojim se množi sa FSB-om i na kraju će nam dati brzinu procesora. Ako naš procesor ima FSB od 200 MHz-a ("prava" brzina) i ima multiplier od 10 to znači da će: (FSB) 200 × 10 = 2,000 MHz-a, odnosno 2 GHz-a. Na nekim procesorima multiplier je zaključan, otključan prema dolje (može se spuštati, ali ne dizati) ili potpuno otključan. Kad je procesor potpuno otključan to je SUPER! To znači da dizanjem multipliera overclockamo procesor. To nije toliko često danas, samo određeni skuplji modeli procesora imaju otključan multiplier. Kada je multiplier otključan puno je lakše overclockati procesor nego dizanjem FSB-a. To je zato što dizanjem multipliera to se odnosi samo na procesor. Kada dižete FSB, vi ustvari overclockate svaku komponentu u vašem računalu koja komunicira sa procesorom. To vam može stvarati probleme kada neke komponente koje niste imali namjeru overclockati gurnete preko granice i one prestanu raditi. Kada naučite overclockati znati ćete kako spriječiti takve probleme. 1 na AMD procesorima FSB nije točan termin za opis načina na koji procesor komunicira sa ostatkom računala. FSB je integriran u procesoru. To omogućuje AMD procesorima da komuniciraju brže nego standardnom Intelovom FSB-u.Sad razumijete kako procesor dobiva brzinu. Super, ali kako povećati brzinu? Najčešći način overclockanja je kroz BIOS. U BIOS možete ući ako pritisnete odgovarajuću tipku prilikom bootanja. Najčešća tipka je DEL, ali to mogu biti i F1, F2 ili neka druga F tipka ovisno o matičnoj ploči. Prije nego što se počnu učitavati Windowsi (ili bilo koji drugi OS) trebalo bi pisati koji tipku pritisnuti da se uđe u BIOS. Kada uđete u BISO (uz pretpostavku da vaš BIOS podržava overclocking2) trebali bi imati pristup svim opcijama za overclock vašeg računala. Opcije koje najčešće budete koristili su: multiplier, FSB, RAM timinge, RAM speed (brzinu) i RAM ratio. Cilj vam je dobiti čim veći FSB × multiplier. Najlakši način je povećavanjem multipliera, ali to na većini procesora neće raditi pošto je multiplier zaključan. Drugi način je povećavati FSB. A svi znamo što to znači i svi problemi sa RAM-om su opisani dolje. Onog trenutka kada ste našli brzinu iznad koje procesor ne može ići više, imate još jednu opciju. Ako zaista želite izvući sve iz vašeg računala, možete pokušati spustiti multiplier i povećati FSB. Kako bi to bolje shvatili, zamislite si procesor od 2.0 GHz-a koji ima FSB od 200 MHz-a i multiplier ×10, tj. 200 MHz × 10 = 2000 MHz. Ova računica funkcionira, ali postoje i drugi načini kako doći do 2 GHz-a. Možete povećati multiplier na 20 i smaljiti FSB na 100 MHz-a ili možete povećati FSB na 250 i multiplier smanjiti na 8. I jedna i druga kombinacija daje 2 GHz-a. To onda znači da i jedna i druga kombinacija imaju jednake performanse? Pa... ne baš. Pošto je FSB "kanal" kroz koji procesor komunicira sa ostatkom računala u interesu vam je da bude što veći. Tako da ste smanjili FSB na 100 i podigli multiplier na 20 procesor bi radio na 2 GHz-a, ali ostatak računala bi sporije komuniciralo sa procesorom, što znači lošije performanse. Idealno bi bilo kad bi spustili multiplier i povećali FSB koliko je god moguće. U principu, ovo zvuči jednostavno, ali prestaje kada se u to uključi ostatak računala obzirom da ostatak računala ovisi o FSB-u, kao što je RAM. Što nas dovodi do slijedećeg dijela ovog vodiča za overclockere. 2 neki proizvođači matičnih ploča i BIOS-a ne stavljaju podršku za overclocking. Tako da nećete moći pristupiti opcijama koje su vam potrebne iz BIOS-a. postoje programi koji omogućavaju overclock iz Windows-a, ali vam ne mogu preporučiti pošto nisam nikada probao takvo što. Kao što sam rekao prije, FSB je put kroz koji procesor komunicira sa ostatkom računala, pa kad overclockate FSB, overclockate i ostatak računala. Komponenta na koju overclock najviše utječe je RAM. Za sve one koji ne znaju za što RAM služi… RAM ili Random Access Memory služi kao spremnik za podatke kojima procesor treba brzo pristupiti. Recimo da igrate neku igru, kada učitate neki level on će se učitati u RAM tako da mu procesor može brzo pristupiti, umjesto da čita podatke sa hard diska koji je relativno spor u usporedbi sa RAM-om. Isto kao i proizvođači procesora i proizvođači RAM-a su uspjeli poslati više informacija u jednom clock cycle-u, tj. dva. Od tud dolazi DDR, odnosno Double Data Rate. Tako kad imate DDR RAM koji radi na 800 MHz-a, njegova efektivna brzina je 800 MHz-a, ali pošto se pošalju dvije instrukcije u jednom clock cycle-u njegova stvarna brzina je 400 MHz-a. RAM radi uglavnom na istom principu kao i AMD-ov FSB. Overclockanje RAM-a je jednostavno. Princip overclockanja RAM-a je isti kao i sa procesorom, natjerati ga da radi na većim brzinama nego kad ste ga kupili. Kako bi overclockali RAM potrebno je samo otići u BIOS i pokušati ga natjerati da radi na većoj brzini. U određenom trenutku više nećete moći dizati brzinu. To se može riješiti dizanjem voltaže. Voltaža se diže iz BIOS-a i u najmanjim koracima nakon čega se testira. Nakon što pronađete voltažu na kojoj je računalo stabilno, možete ostati na toj brzini ili pokušati izvući još iz vašeg RAM-a, ali ako stavite previše voltaže možete "skuriti" memoriju. Ostaju nam još latencije. Latencije su brzine između određenih funkcija RAM-a. drugim riječima, ako želite dignuti brzinu RAM-a, možda budete trebali "opustiti" latencije. U određenom trenutku nećete moći više podići brzinu procesora bez obzira što učinili i kakvo hlađenje imali. To je vjerojatno zato što vam procesor ne dobiva dovoljno voltaže. Kako bi se riješio taj problem jednostavno povećajte voltažu procesora. Dizanje voltaže procesora radite na isti način kao i dizanje voltaže RAM-a. Imajte na umu da kad dižete voltažu, komponenta se više grije. Zato je važno imati dobro hlađenje kada overclockate. Hlađenje
Kada dižete voltažu, komponenta se više grije. Zato je važno imati dobro hlađenje. Postoji više vrsta hlađenja, ali ja ću objasniti 2 najčešća, zračno i vodeno. Svi znaju za zračno hlađenje. Ako ste na računalu (ne znam kako bi drugačije čitali ovaj post Osmijeh) vjerojatno čujete nekakvo zujanje koje dolazi iz kućišta. Ako pogledate u kućište, vidjet ćete ventilator. Ventilator je uglavnom sve, vuče topli zrak van, a hladan unutra. Vodeno hlađenje je skuplje i egzotičnije od zračnog hlađenja. Uglavnom se koriste pumpe i radijatori kako bi se računalo efikasnije ohladilo u odnosu na zračnog hlađenja. Ovo iznad su 2 najčešća načina hlađenja, ali važnije od toga je imati dobar protok zraka u kućištu. Dobar protok zraka je jedna od najvažnijih stvari ako želite hladno računalo. Postoji još jedna važna stvar, a to je heatsink/fan, CPU cooler ili hladnjak za procesor. Zadatak CPU coolera je usmjeravanje topline sa procesora u kućište i dalje ventilatorima van iz kućišta. To je više-manje to. Sad znate kako OC funkcionira i spremni ste na sve! ...Smijeh P.S. Nekaj sam pisao sam a nekaj je kopirano tako da oprostite zbog gramatičkih pogrešaka.
Isuse ne da mi se ovo citat pa dali mi neko moze ukratko objasnit kaj tu pise(NA LAICKOM)
FALA
Re: Overclock :affraid:
Evo seljački bum ti objasnil.mskero je napisao/la:Admin je napisao/la:Jel znaš uopče kaj je overklokanje?
pojasni
plizz
To ti je kad podigneš gigaherce proc(il nečeg drugog na više)
Npr. imaš 2ghz i onda overklokaš na 2.8ghz.
Re: Overclock :affraid:
Admin je napisao/la:Evo seljački bum ti objasnil.mskero je napisao/la:Admin je napisao/la:Jel znaš uopče kaj je overklokanje?
pojasni
plizz
To ti je kad podigneš gigaherce proc(il nečeg drugog na više)
Npr. imaš 2ghz i onda overklokaš na 2.8ghz.
ahaa.....
fala......
sad sam shvatil,.......
sad ak mozes objasnit kaj je ovaj napisal(UKRATKO)
FALA
Re: Overclock :affraid:
pusti ga pravi se glup,a ti si mogo malo uredit text ...Ad4pt3r je napisao/la:To ti je overclock tutorial.Ne znam kaj ti nije jasno.
+ dodatak:ak želiš još performansi,clocka se i grafička,ali je to u adminovom slucaju nemoguće
Edit: recimo to ovako
amd 5200+default(fsb 200): 9700 3dmarks
amd 5200+@3.o(fsb 210):- 10000 3dmarks
mjereno u 2oo6
Matko- Forumas
- Broj postova : 58
Lokacija : u labosu smisljam psiho terapiju za slipknot
Registration date : 14.09.2008
Re: Overclock :affraid:
evo kloko na 3ghza.Sve je dosta bolje!Gta 4 benchmark kaze da mi je sad prosjecan fps 25!
Re: Overclock :affraid:
Admin je napisao/la:evo kloko na 3ghza.Sve je dosta bolje!Gta 4 benchmark kaze da mi je sad prosjecan fps 25!
koja konfa ?
Picipolivadi- Forumas
- Broj postova : 97
Registration date : 07.12.2008
Re: Overclock :affraid:
Admin je napisao/la:3gb rama
amd athlon 5200 X2 3ghz
ati radeon 4850 512mb
jel ti imaš vistu?
Picipolivadi- Forumas
- Broj postova : 97
Registration date : 07.12.2008
Re: Overclock :affraid:
NE NIKAKO.Zasto?Picipolivadi je napisao/la:Admin je napisao/la:3gb rama
amd athlon 5200 X2 3ghz
ati radeon 4850 512mb
jel ti imaš vistu?
Svašta forum :: Tehnika :: Računala :: Hardware
Stranica 1 / 1.
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.
uto lip 30, 2009 6:56 pm by Admin
» X-men origins game
uto lip 30, 2009 6:54 pm by Admin
» Rock band za komp-BESPLATNI
uto lip 30, 2009 6:53 pm by Admin
» Be an artist
uto lip 23, 2009 6:45 pm by mskero
» Call of duty 5
pon lip 22, 2009 12:14 pm by nik
» Fifa 09 vs PES 09
sub lip 20, 2009 8:05 pm by nik
» Igra 2008 godine.
sub lip 20, 2009 8:02 pm by nik
» ZEMLJOPIS
čet lip 11, 2009 10:25 pm by mskero
» Gangy
čet lip 11, 2009 10:23 pm by mskero